Što reći (a što izbjegavati) osobi koja žaluje
Kad netko blizak izgubi voljenu osobu, mnogi od nas ne znaju što reći. Iz straha da ne pogriješimo katkad ne kažemo ništa, a ta šutnja boli više od bilo kakve nespretnosti.
Što pomaže
- Spomenuti preminulu osobu imenom. „Kako će mi nedostajati tvoj otac” tješi više od općenitog „žao mi je”.
- Ponuditi konkretnu pomoć. Umjesto „nazovi ako ti što treba”, pokušajte s „sutra ti donosim ručak” ili „ja ću pokupiti djecu iz škole”.
- Slušati bez ispravljanja. Ako plače, pustite je da plače. Ako mora ispričati istu priču deset puta, saslušajte je deset puta.
- Javiti se ponovno nekoliko tjedana kasnije. Žalovanje ne završava pogrebom; samoća dolazi odmah nakon njega.
Što je bolje izbjegavati
- „Znam kako se osjećaš.” Svako je žalovanje drukčije; bolje je pitati nego pretpostavljati.
- „Više ne pati”, „na boljem je mjestu”. Nekoga to može utješiti, a nekoga povrijediti; recite to samo ako poznajete njegova uvjerenja.
- „Moraš biti jak.” Nitko ne mora biti ništa. Plakati nije slabost.
- „Barem…” Svaka rečenica koja tako počinje oduzima umjesto da daje.
I geste govore
Kratka poruka, cvijeće, svijeća zapaljena na spomen-stranici, dolazak s toplim ručkom… Prava se podrška pokazuje prisutnošću, a ne govorima. A ako ste daleko, iskrena poruka na spomen-stranici reći će toj osobi da je njezin voljeni bio važan i drugima.
Moglo bi vam pomoći
Primjeri teksta za osmrtnicu majke ili oca
Stvarni i prilagodljivi predlošci za sastavljanje osmrtnice roditelja, od klasičnog tona do osobnijeg.
Pročitaj članak →Kako obitelji i prijateljima javiti vijest o smrti
Koga obavijestiti najprije, kako to učiniti s poštovanjem i kako uz pomoć interneta doći do svih bez stotinu istih poziva.
Pročitaj članak →Osmrtnica na internetu ili u novinama: razlike i cijene
Što nudi svaka od opcija, koliko koštaju i zašto sve više obitelji bira trajnu digitalnu spomen-stranicu.
Pročitaj članak →